Snježana i Vladimir Šalković i njihovo troje djece - Danijela (7), Denis (11) i Valentino (15), u Prelogu žive na obiteljskom gospodarstvu koje kao da je prepisano iz strategija razvoja hrvatske poljoprivrede i razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi (po definiciji) trebala biti oslonac u razvoju i korištenju hrvatskih agrarnih resursa. I dovoljno konkurentna i dovoljno osposobljena za tržište velike Europske unije koje je do najsitnijih detalja - kažu mnogi stručnjaci - (pre)regulirano.

PRIMJER ZA KNJIGU

Krajem prošle godine objavljeni su podaci Uprave za veterinarstvo da je od 1. rujna do 20. prosinca provedeno testiranje goveda na enzootsku leukozu goveda, pri čemu je ustanovljeno da je tom bolešću zaraženo 986 krava koje zbog toga moraju biti odstranjene s farmi i eutanizirane. ELG je kronična virusna zarazna bolest goveda, uzročnik je retrovirus, a bolest je poznata kao bolest velikih farmi i proširena je na svim kontinentima. Dokazati se može tek laboratorijskom pretragom uzorka krvi životinje.

Redovnu godišnju skupštinu, prvu za jednu cjelovitu godinu, u caffe baru Argentina u Kuršancu održala je 23. prosinca 2011. Udruga ratara Međimurske županije.
Stjepan Jurinec, predsjednik, u svom je izvješću ukratko nabrojio koje su aktivnosti okupirale najmlađu od međimurskih poljoprivredničkih udruga, pri čemu je naglasio:

U uzgoj malih životinja Đuro Golubić iz Kotoribe uvučen je zahvaljujući hobiju starije braće. Imati na dvorištu kuniće, svakovrsnu perad, golubove, pse, uz nekad neizostavne krave, konje, svinje na tipičnom ruralnom gospodarstvu njegovo je prirodno okruženje izvan kojeg se – kaže – ne bi osjećao dobro.
Na izložbe je, prisjeća se, sa svojim životinjama krenuo pred više od dvadeset godina:

Na ovogodišnjoj analizi i ocjenjivanju medova pčelara okupljenih u Međimurskoj udruzi pčelara Agacija, među tridesetak uzoraka pretežito bagremova meda, najvišom je ocjenom ocijenjen med Josipa Đurana iz Selnice.
Josip Đuran nije profesionalni pčelar! On je profesijom krojač, no to mu je, čini se, i osnovna prednost u bavljenju pčelarstvom. Pčelari su, baš većina, vrlo smireni ljudi, kao zarobljeni reom, marljivošću i organizacijom koju pokazuju njihove pčele, a krojačka pedantnost, točnost, strpljivost izvanredno se mogu koristiti u pčelarenju.

NA BRIJEGU POD ŠUMOM

Premda je 2011. sezone na svim lokalitetima kontinentalne Hrvatske tijekom razdoblja vegetacije palo značajno manje oborina u odnosu na višegodišnje prosjeke, mnoge je vlasnike krušaka koji u vrtovima i/ili okućnicama drže po nekoliko stabala i poneki ukrasni Juniperus (borovica) krajem ljeta iznenadila jača pojava neobičnih promjena na lišću krušaka. Na gornjoj strani lišća prvo se pojavljuju male pjege, svega 1-1,5 mm u promjeru, oko kojeg lisno tkivo poprima svjetlo-narančasto-crvenkasto-žutu boju a središnji dio posmeđi.

Pred dvadeset godina Štefica i Željko Borović, tada mladi bračni par, upustili su se u mljekarsku prizvodnju na svom gospodarstvu sa sedam krava koje su k njima stigle u akciji zbrinjavanja napuštene i odbjegle stoke s hrvatskih područja zahvaćenih ratnim razaranjima.
SEDAM DO ŠEZDESET
Do razine farme i ozbiljnje, robne proizvodnje mlijeka, kaže Željko, došli su tek nekoliko godina kasnije:

Za neupućene – proizvodnja konzumnih jaja nešto je najjednostavnije na svijetu: kokoši u gajbe, pa hranimo i beremo jaja i - fino zarađujemo!
No, Zdravko Vuk, poljoprivredni proizvođač iz Čehovca, koji se proizvodnjom konzumnih jaja bavi već više od trideset godina, na takvu se sliku gorko nasmije i kaže:
- To je možda predodžba stvarno neupućenih ljudi jer tako jednostavno to nije bilo niti pred trideset godina, kad smo se počeli baviti proizvodnjom konzumnih jaja.

Vladimir Masten, GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC:

● NOVI KURIKULUM ZA POLJOPRIVREDNA ZANIMANJA
- U osmišljavanju sadržaja projekta pošlo se od činjenice da je evidentan problem edukacija nastavnika i savjetnika u Poljoprivrednoj komori i način prijenosa stečenih znanja i vještina od njih na nižu razinu - na učenike u sustavu obrazovanja te na poljoprivredne proizvođače.

Ne kad završi berba jabuka, nego već i za same berbe Karmenka i Damir Mutvar u Domašincu, u svom obrtu za preradu jabuka Preško počinju s prijemom onih jabuka kojima trgovački i drugi kriteriji isključuju mogućnost plasmana putem trgovačke mreže.
Od ove godine jabuke se sa svih strana dovoze na preradu u novi pogon u industrijskoj zoni Općine Domašinec, a uz vlasnike obrta, rade još dvije zaposlenice na liniji konfekcioniranja jabučnog soka.