Zašto gradonačelnik Čakovca Kovač želi ukinuti Čakru?!

Nedavni izbori za europski parlament dali su novu zvijezdu na hrvatskom političkom nebu. To je Održivi razvoj Hrvatske (ORaH), na čelu s predsjednicom Mirelom Holy. I u Međimurju stranka ima povjerenika - Kristijana Mavreka iz Čakovca, vlasnika tvrtke Kaja consulting  d.o.o. U razgovoru nam je on rekao što stoji iza nenadanog sjaja njegove stranke.

Kako ocjenjujete rezultat ovih izbora? Podrška koju ste dobili u Međimurju na lokalnim bi izborima bila dovoljna da uđete u sva predstavnička tijela Županije, općina i gradova, osim u tri, a da zapravo još nemate stranačku infrastrukturu. Nema li i opasnosti u tome što je uspjeh došao naglo?

- Zadovoljni smo jer smo postigli cilj da budemo bolji od prosjeka rezultata na nacionalnoj razini. Sedmi smo po uspjehu među županijskim organizacijama, Čakovec je peti među županijskim središtima. Infrastrukturu gradimo. U trenutku osnivanja Ogranka za Međimurje bilo nas je četrdesetak, dvije trećine od toga iz Čakovca, sad nas već ima stotinjak iz svih područja. Sad idemo u osnivanje mreže po općinama i gradovima, a razradit ćemo i plan aktivnosti za parlamentarne izbore, bili oni u redovnom terminu ili prijevremeni, i dočekati ih spremni.

Ne može se mimo ocjene da je u vašem rezultatu jak element protestnog glasanja onih sklonih SDP-u ili lijevom dijelu političkog spektra, ali nezadovoljnih ovom vladom ili premijerom. Kako ćete učvrstiti svoju poziciju na političkoj sceni?

- Velika većina naših članova nisu bili članovi nijedne stranke, neki nisu ni izlazili na izbore, obeshrabreni nedostatkom perspektive koju stranke nude. Ali istina je da u onome što su birači rekli ima ovog protesta, i naša predsjednica to simbolizira. I naša se pozicija može odrediti i kao zelena socijaldemokracija. Ja jesam bivši član SDP-a, izašao sam iz njega mjesec dana nakon predsjednice, nezadovoljan  politikom SDP-a i na gradskoj i na županijskoj i na nacionalnoj razini. Ali mi nismo protestna stranka, mi kreiramo vlastite politike koje ćemo ponuditi biračima.

Koje su to politike? Što je to održivi razvoj Hrvatske, za razliku od neodrživog?

- To je razvoj poduzetništva u kojem se vodi računa o racionalnom trošenju resursa, tako da trošak neizravnih posljedica investicija, zbog utjecaja na okoliš, ne bude za sljedeću generaciju, ili možda već uskoro, veći od samih poslovnih učinaka investicije. To se osobito odnosi na poljoprivredu, odnosno, na ruralni razvoj, u čemu mi u Međimurju imamo dobru priliku za razvoj u programima kao što je, npr., navodnjavanje.

Upravo je taj projekt već formuliran, zašto bi birači trebali OraH da im kaže da obradivu zemlju treba navodnjavati?

- Možda jest formuliran, ali realizacija zapinje - stoga što nema dovoljno volje ili se pogrešno radi. Mi bismo ga proveli jer je naša snaga u tome što imamo dosta obrazovanih ljudi, uglavnom mladih, a i nezaposlenih, željnih da se dokažu. Imamo i energije, a i znanja kako projekte provesti, da dobijemo pomoć od EU tamo gdje nemamo dovoljno vlastitih sredstava.

U to morate uvjeriti građane.

- Zato ćemo djelovati drukčije nego se inače radi. Ne želimo biti opozicija, jasno kažemo da mi želimo sudjelovati u vlasti, upravo zato da bismo ostvarivali programe koje smo objavili. Jasno da nećemo osvajati apsolutnu vlast, morat ćemo koalirati, ali je u tome naš princip jasan - mi ne idemo u predizborne koalicije jer želimo znati koliko smo jaki, koliko smo građana uspjeli uvjeriti u vrijednost naših prijedloga. U postizbornom koaliranju kriterij će biti slaganje u programima, bez ideološke zagriženosti. Stoga se nećemo koncentrirati na uobičajenu javnu prisutnost, kritikama i prigovorima na konferencijama za novinstvo reagirati na ono što su radili ili propustili učiniti drugi. Nećemo se baviti drugima, mi ćemo formulirati svoje projekte i boriti se da od ljudi dobijemo podršku za njih. U tome je naša prednost što imamo mlade i obrazovane članove. U OraH-u će oni dobiti priliku da se iskažu, da se vidi što mogu. Ako mi u Međimurju budemo imali kompetentne ljude, inzistirat ćemo na tome da se njima povjere i projekti na nacionalnoj razini. Budemo li sudjelovali u vlasti na nacionalnoj razini to znači da kompetentna Međimurka ili Međimurac mora biti ozbiljan kandidat za ministra. Na tome se dosad baš nije inzistiralo jer smo mi mali - pa to se neće promijeniti, ostat ćemo mali. S ovom vertikalnom protočnošću drugdje je problem. U moje vrijeme u SDP-u je zamalo bio prekršaj za kaznu kad sam u nekim stvarima direktno razgovarao sa središnjicom.

Ne krije li se i zamka u ovoj slici stranke koja ambicioznima i sposobnima nudi šansu? Nije li to mamac onima koji misle da će se na valu podrške koju imate i sami negdje “ugurati”?

- I u tome ćemo biti malo drukčiji od drugih. U jesen ćemo imati prve stranačke izbore po principu jedan čovjek jedan glas, za sva tijela i funkcije. Ali neće se moći baš svatko kandidirati jer se možda s nekim “dogovorio”. Ja kao povjerenik za Međimurje imam ovlast i obvezu voditi evidenciju aktivnosti članstva u Međimurju. Kandidatura će biti omogućena samo onima koji su bili aktivni u radu stranke i na promociji politika ORaH-a, koji su sudjelovali u akcijama kojima ljudima objašnjavamo zašto da glasaju za ORaH, a ne protiv ovoga ili onoga. Taj postupak vrlo je jasno preciziran našim statutom i programskim aktima, ističe Mavrek.

Ne vidim što se time dobiva.

Kristijan Mavrek ima značajno iskustvo u vođenju razvojnih projekata, osobito onih u kojima traži pomoć iz EU-a. Strukom politolog, dugo je radio u carinskoj upravi, ali je 2005. godine postao voditelj projekata u Razvojnoj agenciji Varaždin, dok je od 2007. do 2009. godine bio direktor ČakRe - razvojne agencije Grada Čakovca, njen utemeljitelj, zapravo, kako bez ustezanja kaže. Zato smo ga pitali što on misli o odluci gradonačelnika Stjepana Kovača da ČakRu rasformira.

- Ako sam dobro razumio, radi se samo o promjeni forme, ukinulo bi se d.o.o., a ljudi bi bili zaposleni u gradskoj upravi. Ne vidim što bi se time dobilo. Dio razloga za moj odlazak iz ČakRe su ograničenja s kojima se suočavaju agencije koje rade na javnim projektima. Njih treba prvo isfinancirati, pa onda pomoć dobiti kao povrat sredstava. Zato smo morali odustati od nekih projekata koji su dobili zeleno svjetlo. Mene je i inače prvenstveno privlačilo to da neposredno pomognem poduzetničkim projektima. Ali tu je i prednost d.o.o.-a kao forme. On može nešto zaraditi na tržištu, a ako ljudi budu radili kao službenici uprave, onda ne, oni su samo na proračunu i to je sve, kaže Mavrek.

Dražen Kovač