Zbog lošeg rada Službe Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku Hrvatska i Slovenija gube 11 milijuna eura za prekograničnu suradnju?

U ime pedesetak organizacija civilnog društva, općina, gradova i županija, institucija i ustanova, javnih i privatnih instituta, razvojnih agencija i tvrtki iz Hrvatske i Slovenije upućujemo oštro prosvjedno pismo kojim izražavamo nezadovoljstvo radom Službe Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku u ulozi upravljačkog tijela Operativnog programa Slovenija -Hrvatska 2007-2013 (OP SI-HR). 


Potpisnici ovog pisma, provoditelji projekata na 3. natječaju OP SI-HR (prekogranična suradnja), dovedeni smo u situaciju neizbježnih financijskih gubitaka, nemogućnosti planiranja provedbe aktivnosti te pravnu i financijsku nestabilnost i neizvjesnost koja, osim na slabljenje naših organizacija, direktno utječe i na slabiji razvoj područja provedbe projekta te loš imidž Slovenije i Hrvatske vezan uz korištenje EU fondova.


Rezultati natječaja objavljeni su više od godinu i pol nakon predaje projekata te je, konačno, 19.12.2013. objavljena lista uvjetno odobrenih projekata s najavom potpisa ugovora o sufinanciranju za travanj 2014. Danas, 9 mjeseci nakon objave rezultata i službenog početka većine projekata još uvijek nemamo naznake za okvirni datum potpisa ugovora o sufinanciranju, iako svi projekti moraju završiti do 17.03.2015. Posljedica ovakvog stanja će biti kasniji priljev sredstava što će prouzrokovati velike financijske gubitke kod partnera.


Radi se o 39 projekata u kojima sudjeluje 211 partnerskih organizacija koje su direktno pogođene ovom situacijom i imat će dugoročne negativne financijske i organizacijske posljedice. Govorimo o projektima vrijednima blizu 11 milijuna eura koji su mogli biti povučeni iz EU i iskorišteni u Sloveniji i Hrvatskoj, projektima na kojima bi moglo biti otvoreno više od 400 bruto radnih mjesta. Osim toga, preko 3 milijuna eura bi partneri direktno vratili u proračun Slovenije i Hrvatske kroz poreze, prireze i davanja na plaće. Više od pola milijuna eura vlastitih sredstava bi partneri uplatili u proračun kroz PDV, a oko 5 milijuna sredstava bi investirali u zajednicu kroz investicije i vanjske usluge, čime ova situacija direktno šteti i poslovnom sektoru. Iz svega navedenog jasno je da su ovi projekti su od velikog značenja za turizam i ekonomski razvoj Slovenije i Hrvatske i imaju dugoročne pozitivne učinke.

Od Vlade Republike Slovenije i Europske komisije tražimo da osiguraju da upravljačko tijelo izvrši sve svoje obaveze, osigura žurno potpisivanje svih ugovora (do kraja rujna) kako bismo proveli uspjeli provesti projekte i minimizirali štetu koja je nanijeta našim organizacijama. Zahtjevamo da Služba Vlade RS za razvoj i europsku kohezijsku politiku javno preuzme odgovornost i obavijesti javnost o uzrocima opisanog stanja te o koracima koje je poduzela da se takve stvari ne ponavljaju u drugim programima za koje ima ulogu upravljačkog tijela.

Potpisnici pisma: 
Autonomni centar – ACT, Čakovec (HR); Centar za inkluziju i podršku u zajednici, Pula (HR); Ekoremediacijski tehnološki center ERTC, Celje (SLO); Fakulteta za turistične študije – Turistica, Portorož (SLO); Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija (HR); Gospodarska škola Čakovec (HR); Grad Ludbreg (HR); Grad Prelog (HR); Gradsko komunalno poduzeće ČAKOM d.o.o., Čakovec (HR); Hi-Fi Videostudio d.o.o. (Televizija AS), Murska Sobota (SLO); Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb (HR); Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč (HR); Inštitut Ivan Michler, Ljubljana (SLO); Inštitut za napredne tehnologije in komunikacije, Murska Sobota (SLO); Inštitut za razvojne in strateške analize, Ljubljana (SLO); Javne službe Ptuj (SLO); Javni zavod Republike Slovenije za varstvo kulturne dediščine, Ljubljana (SLO); Kmetijsko gozdarski zavod Murska Sobota (SLO); Lokalna energetska agentura Spodnje Podravje, Ptuj (SLO); Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o., Skrad (HR); Međimurska energetska agencija – MENEA d.o.o., Čakovec (HR); Međimurske vode d.o.o., Čakovec (HR); Muzej Međimurja, Čakovec (HR); Narodni muzej Slovenije, Ljubljana (SLO); Okoljsko raziskovalni zavod, Slovenske Konjice (SLO); Občina Piran (SLO); Občina Rečica ob Savinji (SLO); Občina Središče ob Dravi (SLO); Općina Motovun (HR); Općina Punat (HR); Općina Vrbnik (HR); Park Škocjanske jame, Divača (SLO); Pomurski muzej Murska Sobota (SLO); Primorskogoranska županija (HR); Razvojna agencija Grada Čakovca – ČAKRA d.o.o., Čakovec (HR); Razvojni center Kočevje Ribnica d.o.o., Kočevje (SLO); Razvojni center Murska Sobota (SLO); Riječki sportski savez, Rijeka (HR); Slovensko združenje za integrirano pridelavo zelenjave, Maribor (SLO); Srednja strukovna škola Varaždin (HR); TehnoCenter Univerze v Mariboru (SLO); Tehnološki center za električne stroje – TECES, Maribor (SLO); Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Čakovec (HR); Turistično-športno društvo Kostel (SLO); Udruga malih sirara Karlovačke županije “KORNI”, Rakovica (HR); Udruga za promicanje kulture i kulturne svijesti "Media", Čakovec (HR); Udruga za sport, rekreaciju i turizam “Kupa”, Brod na Kupi (HR); Udruga Žmergo, Opatija (HR); ZnanstvenoraziskovalnosrediščeBistra, Ptuj (SLO).

Zašto je potpis ugovora važan za projekte i projektne partnere:
- Projektni partneri bez ugovora nemaju zadovoljavajuću pravnu osnovu za izvedbu projekata te projektni timovi gube podršku menadžmenta i/ili vlasnika organizacija.
- Partneri kod banaka ne mogu realizirati kredite za pokrivanje tekućih troškova projekata. Hrvatski partneri ne mogu dobiti oslobođenje od PDV-a za koje je potreban ugovor, pa moraju ili PDV plaćati sami ili ne mogu vršiti nikakva vanjska plaćanja. Partneri u Hrvatskoj ne mogu koristiti natječaje za javno sufinanciranje objavljene od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske ili Program uzajamnog i solidarnog međufinanciranja “Europa Plus" Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Dodatno, niti slovenski niti hrvatski partneri ne mogu realizirati javno sufinanciranje projekta.
- Partneri su u velikom riziku zbog mogućnosti da do ugovora niti ne dođe; zbog nemogućnosti planiranja aktivnosti, planiranja povrata troškova i kod sve većeg broja partnera se javlja želja za izlaskom iz projekata što može potpuno zaustaviti provedbu projekata i nanijeti ogromne štete ostalim partnerima koji na projektu imaju utrošena sredstva. Partnerima dodatni rizik donosi činjenica da se približava zaključenje programa OP SI-HR 2007-2013 (pravilo N+3) i da su EU sredstva u takvoj situaciji neizvjesna.
- Posljedica ovakvog stanja će biti kasniji priljev sredstava što će prouzrokovati velike financijske gubitke kod partnera.