RAZVOJ BOLESTI - peršin

Danas je relativno malo poznato o epidemiologiji i razvoju pjegavosti lišća peršina. Novija istraživanja iz Njemačke dokazuju da se bolest prenosi zaraženim sjemenom, odnosno na inficiranim biljnim ostacima u polju se može održati čak tri godine. Optimalne temperature razvoja uzročnika su 20-25°C, uz obilje vlage oborinama ili navodnjavanjem kišenjem. Bolest se jače manifestira ako je usjev peršina (lišće) navlažen neprekidno barem 72 sata (3 dana). U idealnim uvjetima inkubacija traje 10-14 dana, a preduvjeti fruktifikacije (formiranja plodišta s infektivnim piknosporama) su zasićenost zraka vlagom (100%) i mrak (tama). Infekcija organa je moguća putem prirodnih otvora (puči), nakon čega se gljiva širi intercelularno. U usjevu se pjegavost širi kapljicama vode te svim dopunskim zahvatima kad su biljke vlažne (oruđa, čovjek). Budući se bolest prenosi sjemenom preporučuje se koristiti deklarirano i zaštićeno sjeme (tretirano pripravkom thiram). Na istu bi se površinu peršin trebao vraćati tek nakon tri godine! Pepelnica peršina također se često pojavljuje u epifitotičnim razmjerima, naročito za toplog i sparnog meteorološkog razdoblja (općenito je pepelnica dominantna bolest toplog i suhog uzgojnog područja). Starenjem biljke postaju osjetljivije na pepelnicu, pa se ova bolest prvo pojavljuje na «vanjskom» lišću. Gljiva Erysiphe heraclei napada 86 biljnih vrsta u botaničkoj porodici Apiaceae. Pepelnica se prepoznaje po površinskoj pepeljasto-bijeloj prevlaci na oboljelom lišću i peteljkama. Ona predstavlja micelij gljive i mnoštvo infektivnih oidija. Oidije se zrakom mogu širiti na veće udaljenosti, a inkubacija nakon zaraze traje 7-14 dana. Lišće može “preživjeti” vrlo jaku zarazu pepelnicom, ali zaraženo tkivo s vremenom gubi normalnu zelenu boju i postaje klorotično. ZAŠTITA PERŠINA, kako saditi peršin PJEGAVOST LIŠĆA - peršin BOLESTI PERŠINA, nametnici na peršinu PERŠIN, pripravci za suzbijanje bolesti